Metju Palmer rekao je danas da kada su u pitanju granice i teritorije, ne vidi to kao pitanje oko kojeg je Kosovo spremno da se angažuje.
Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Metju Palmer dodaje da veruje da postoje mnogo produktivnije oblasti za razgovor u ovom momentu kojima se treba pozabaviti.
Kao što su, na primer, nestale osobe, oblast oko koje obe strane mogu da dođu do dogovora.
Istovremeno, on ističe da SAD ohrabruje, „kao što i je i do sada radila, punu implementaciju Briselskog dogovora, i svih njegovih oblasti uključujući i ZSO“.
Zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara sutra završava dvodnevnu posetu Srbiji koju je započeo ne bi li zajedno sa predstavnikom EU Miroslavom Lajčakom pokrenuo dijalog Beograda i Prištine sa mrtve tačke.
On je intervjuu za „Blic rekao da bi hteo da vidi da se obe strane ponovo ozbiljno angažuju u procesu koji će voditi ka dogovoru i normalizaciji odnosa, i otvore put ka Evropi.
Na pitanje da li bi Kurti i Vučić mogli da budu ti koji bi 2021. stavili potpis na dogovor, Palmer je rekao da misli da je to apsolutno moguće.
„Mislim da je to apsolutno moguće. Ali to je stvarno na njima, a ono što bismo mi voleli, je da ih ohrabrimo da se uključe. I predsednik Vučić i premijer Kurti imaju jaku poličku podršku, u poziciji su da se ozbiljno angažuju u ceo process, identifikuju delove gde može doći do dogovora i pomognu da čitav proces krene unapred“.
Ističe da je cilj dijaloga potpuna normalizacija odnosa. I kaže da je to ono što je neophodno kako bi se ponovo uspostavila evropska perspektiva kojoj i Srbija i Kosovo teže.
Na konstataciju da Srbija ne priznaje Kosovo, specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan kaže da razume. „Razumem to, i to nije nešto od čega se počinje, počinje se od identifikovanja ključnih tema kao što su nestale osobe, sloboda kretanja“.
Na pitanje da li je možda doneo neki non pejper, koji se sada pojavljuju u EU, Palmer kaže da je došao praznih ruku.
„Ne, došao sam praznih ruku. Došao sam sa porukom. A poruka je da su SAD i EU partneri u procesu olakšavanja normalizacije odnosa između Srbije i Kosova. Miroslav Lajčak je specijalni predstavnik EU za dijalog i druga pitanja Zapadnog Balkana, Srbija i Kosovo su strane u pregovorima i oni su ti koji vode proces. Miroslav Lajčak posreduje u razgovoru, a SAD podržavaju taj proces“.
I dodaje da non pejperi ne znače ništa.
„Mnogo je stvari i tema oko kojih se može raspravljati, odbacujem te nasumične non pejpere za koje niko ne prihvata odgovornost.Kada su u pitanju granice i teritorije, ne vidim to kao pitanje oko kojeg je Kosovo spremno da se angažuje, i verujem da postoje mnogo produktivnije oblasti za razgovor u ovom momentu kojima se treba pozabavit“.
Koje granice su „fiksirane“?
Kaže da su granice Bosne i Hercegovine i Severne Makedonije fiksirane, i da niko ne govori o promeni granica BiH, i da niko ne govori ni o promeni granica Severne Makedonije, i da to nije pitanje.
„Ono što ovde jeste pitanje je definisanje normalnog odnosa između Srbije i Kosova, i ono oko čega Beograd i Priština mogu da se dogovore. Mi ćemo pomoći njihovom putu u EU, i Srbija i Kosovo teže ka evropskoj budućnosti, a Kosovo želi i da bude član NATO. A da bi se to postiglo, moraju da se dogovore i normalan odnos je nešto što će EU i NATO zahtevati. SAD bi volele da vide evropsku Srbiju, evropsko Kosovo, i sve zemlje Zapadnog Balkana u EU porodici. Definisanje normalnog odnosa je upravo ono o čemu se u ovom dijalogu radi, identifikovanje oblasti na kojima treba raditi i rešavati, da bi odnos funkcionisao onako kako normalni odnosi funkcionišu“.
SPC na agendi dijaloga u Briselu?
Osvrnuo se i na to da li treba da SPC bude na agendi dijaloga u Briselu.
„Svakako da je SPC i pozicija SPC na Kosovu nešto oko čega je normalno da se Srbija interesuje, i mislim da je veoma važno da je položaj srpske etničke zajednice na Kosovu čvrst i snažan, i da Srbi na Kosovu vide Kosovo kao svoj dom, kao mesto u kojoj mogu da podižu svoje porodice, gde njihova deca mogu da imaju sigurne i prosperitetne, bezbedne živote, a obezbeđivanje zaštite crkvene imovine na Kosovu je važan deo toga“.
On kaže da Dečani nisu važni samo Srbima, i da je to je deo zajedničkog kulturnog nasleđa celog čovečanstva.
„Nisam bio u Dečanima više od 20 godina, ovo je bila moja prva posetu manastiru posle dugo vremena. I ponovo sam posetio crkvu, i te freske u toj crkvi u Dečanima su, ja bih rekao, nešto najlepše u vizantijskoj umetnosti na čitavoj planeti. Ta crkva, kao umetničko delo, pripada svima nama. Važno je sačuvati i održati to umetničko nasleđe, i za Srbe i za stanovnike Kosova i za Amerikance“.
blic,b92