Na Kosovu i Metohiji evidentirana su 372 spomenika kulture i više od hiljadu ostataka hrišćanskih obeležja. Kulturna dobra starija od 700 godina svedoče o tamošnjem viševekovnom životu Srba. O zaštiti spomenika srpske prošlosti, ali i njihovom predstavljanju, brinu srpski baštinari. Prestoni hram srpskih patrijaraha, Pećka lavra, jedini je spomenik u kome je dostupan audio-vodič.
Nesvakidašnji sklop hramova Svetog Dimitrija, Bogorodice, Svetih apostola i priprate koja ih povezuje sa malom crkvom Svetog Nikole zadivljuju ne samo lepotom arhitekture, već i živopisanja.
Posetiocima drevne lavre na samom ulazu u pripratu zastane pogled na oslikanu lozu Nemanjića. Zahvaljujući postavljenom audio-vodiču na više jezika, strani posetioci se upoznaju s istorijom manastira.
„Ljudi koji su dolazi iz stranih zemalja, oni su na licu mesta videli da je to drugo nešto nego ono što su slušali u svojim zemljama. Videli su da ovo svedoči istoriju našeg srpskog naroda i ovih svetinja koja se ne može promeniti“, priča mati Haritina, igumanija manastira Pećka patrijaršija.
Manastir Visoki Dečani, podignut je podno Prokletija, u vreme procvata srpske srednjovekovne države. Tu zadužbinu kralja Stefana Dečanskog mnogi nazivaju istorijskim srcem srpske kulture.
„Kraljevski tron jedini koji je sačuvan u našoj tradiciji i to je bio tron iz 14 veka za kraljeve kada bi dolazili na bogosluženja“, navodi Jeromonah Petar, kustos manastira Visokih Dečana.
Da spomenici blistaju sjajem vremena kada su ih zadužbinari podizali i vrsni majstori oslikavali, staraju se stručnjaci zaštite baštine Srbije koji su obišli spomenička mesta.
„Stanje konzervacije, da sagledamo kakvi su to radovi potrebni, koji je stručnjak neophodno prisutan kao podrška da bi naši spomenici bila zaista održavani iz godine u godinu kako je to potrebno. Digitalizacija je izuzetno važno predstavljanje kulturne baštine. Razmišljamo da pripremimo jednu digitalnu prezentaciji spomenika na Kosovu i Metohiji“, objasnila je prof. dr Dubravka Đukanović, direktor Zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije.
Tako bi, ne samo slikarstvo Dečana koje predstavlja enciklopedijsku riznicu vizantijske umetnosti u punoj njenoj ikonografskoj i teološkoj kompleksnosti, već i sva svedočanstva o trajanju spomenika srpske prošlosti i njihovom kulturno-istorijskom i duhovnom bogatsvu, bilo dostupno u svojevrsnim digitalnim muzejima.
rts