U slikovitom zdanju gospodar Jovanovog konaka u Čačku, smeštena je stalna postavka Narodnog muzeja. Konak kao rezidencijalni objekat člana vladarske dinastije, izdvaja se među malobrojnim očuvanim objektima balkanske arhitekture u Srbiji po slikanom grbu na glavnoj fasadi.
Konak je sagrađen 1835. godine kao rezidencijalni dvor mlađeg brata kneza Miloša Obrenovića-Jovana. Za taj posao iz okolone Ohrida pozvane su čuvene goge, nadaleko cenjeni graditelji koji su gradili po celom Balkanu, pa sve do Carigrada. Iako spolja ukazuje na tipičnu balkansku arhitekturu toga vremena, konak Gospodara Jovana Obrenovića predstavlja zapravo sučeljavanje dva koncepta života; onog orijentalnog koji je na zalasku i novog evropskog, koji polako i sigurno dolazi u oslobođenu mladu srpsku državu.
Na spoljnoj fasadi konaka nalazi se i jedini sačuvani originalni grb Obrenovića. O načinu života porodice Jovana Obrenovića svedoči i unutrašnjost konaka, raspored i namena prostorija, sistem grejanja, položaj prozora, vrata.
O nekadašnjem izgledu konaka i jezgra stare varoši svedoči i sačuvani crtež Feliksa Kanica zahvaljujući kojem danas vidimo da je dvor gospodara Jovana zajedno sa starom srpskom crkvom činio u stvari centar života Čačka toga vremena.
Porodica Jovana Obrenovića nije, sticajem istorijskih prilika, dugo živela u ovom reprezentativnom objektu i on je kroz dugi niz godina menjao namenu. Danas je u njemu smešten Narodni muzeg grada Čačka.
O istorijskom kontekstu gradnje konaka Gospodara Jovana, mnogim zanimljivostima tokom gradnje, o njegovoj arhitekturi, o načinu života u njemu, kao i o njegovoj ulozi u životu Srba u tom delu oslobođene države gledaoci će saznati kroz emisiju „Jovanovi dvori“.
Pobednik.rs