Evropska komisija revidirala je Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Šta to donosi Hrvatskoj?
Zasad nijedna stavka nije izbačena, ali se ispravljaju nepreciznosti i greške u troškovima, pa iz EU dolazi milijarda kuna manje (više od 133 miliona evra), piše danas hrvatski Jutarnji list.
Kratka inventura pokazuje da je Hrvatska krenula u plan oporavka i otpornosti s 49 milijardi kuna (6,5 milijardi evra) predviđenih za reforme i investicije, a deo troškova je nakon Komisijinog češljanja pojedinih stavki „skresan“ za oko milijardu kuna (više od 133 miliona evra), navodi dnevnik.
Time se Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) zapravo približio realnosti jer je Hrvatskoj Evropska unija u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na raspolaganje stavila oko 6,3 milijarde evra ili 47,5 milijardi kuna.
Premijerov savetnik i koordinator izrade NPOO-a Zvonimir Savić kaže da su zadovoljni dosadašnjim procesom jer su, uprkos tom smanjenju, „koncept plana, njegove tematske celine i reforme dosta sačuvani“, što nekim zemljama nije uspelo.
„Tehničke greške u iskazanim troškovima“
Na pitanje šta je konkretno smanjeno ili promenjeno, odgovara da nijedna predviđena investicija nije izbačena nego je bilo tehničkih grešaka u iskazanim troškovima, a za oko 500 miliona kuna (oko 67 miliona evra) je smanjen i ukupni iznos za potkomponentu nazvanu „Otporna, zelena i digitalna ekonomija“.
Za to je, naime, originalno Hrvatska predvidela oko šest milijardi kuna (800 miliona evra) kroz niz finansijskih instrumenata, ali je nakon „preslagivanja i reorganizacije“ troškova koji je sproveden sa stručnim timom iz EK za to sada namenjeno ukupno 5,5 milijardi kuna (734 miliona evra).
Šta će to značiti za preduzetnike?
Pojednostavljenje i smanjenje iznosa se odnosi uglavnom na razne finansijske instrumente, a Savić kaže da su pritom ipak uspeli da povećaju iznos koji će biti dostupan kroz bespovratne potpore.
Tako sada preduzetničke potpore za „tranziciju na energetski i resorno efikasnu privredu“ iznose ukupno 1,9 milijardi kuna (oko 254 miliona evra), a jednako toliko iznose i finansijski instrumenti.
U sklopu inovacija i digitalizacije privrede ostale su i dalje bespovratne potpore za, na primer, digitalizaciju (206 miliona kuna – 27,5 miliona evra), vaučeri za digitalizaciju (70 miliona kuna – 9,35 miliona evra) ili za novoosnovana preduzeća (141 milion kuna – 18,83 miliona evra).
jutarnji list